Kristijan Ugrina
Rođen je 1972.godine u Zagrebu. 1982. dolazi u ZKM-ovo učilište i odmah počinje sudjelovati i u profesionalnim predstavama toga ali i drugih zagrebačkih kazališta (Gavella, Komedija, Trešnja...) Diplomirao je glumu na ADU u Zagrebu i dobio stalni angažman kao glumac u Zagrebačkom kazalištu mladih 1997. godine gdje je i danas zaposlen. Osim u ZKM-u radio je skoro u svim zagrebačkim kazalištima i kazališnim grupama. Osim u Zagrebu radio je predstave i u Pečuhu i u Starom Gradu te je do sada odigrao više od 30 različitih predstava od kojih je veliki dio dječjih. Osim kazališta radio je desetak filmova, ( „Večernja zvona“, „Puška za uspavljivanje“, „Rusko meso“, „Priča iz Hrvatske“, „Metastaze“, „Crvena prašina“...) nekoliko TV serija, ( „Dobre namjere“, „Tužni bogataš“; „Mamutica“...) a uspješno se okušao i kao voditelj TV emisija ( „Hugo“, „Modul 8“, „Hladijator“, „Informativka...). Osnivač je kazališta gluhih „Dlan“ i „Tejotra UHLOD“. Osim glume i TV voditeljstva okušao se u nekoliko prilika i kao režiser ali i kao voditelj dječjih radionica. Osnivač je i voditelj festivala „Mali grad Faros“ u Starom Gradu na Hvaru
Matija Dedić
voditelj glazbene radionice
Rođen u Zagrebu 2. ožujka 1973. godine, Matija počinje svirati klasični klavir u dobi od 5 godina te nakon završene Srednje glazbene škole «Vatroslav Lisinski» 1991. godine odlazi u Graz na Visoku školu za jazz (ili: Jazz akademiju), gdje je diplomirao 1997. godine kod prof. Haralda Neuwirtha. S obzirom da je odrastao u obitelji profesionalnih glazbenika zabavne (i jazz) te šansonjerske orijentacije vrlo profiliranog autorskog koncepta, Matija se rano počeo susretati s drugim oblicima glazbenog mišljenja, shvativši da njemu osobno jazz pruža mnogo šire polje izražajnih mogućnosti kao jedna vrsta apstraktnijeg, ali i osobnijeg glazbenog mišljenja. Godine 1997 po povratku u Zagreb, započinje Matijin učestaliji angažman, koji je do danas prerastao u solidnu biografsku činjanicu i izvan naših granica. U tih nekoliko godina Matija Dedić bilježi djelovanje u svom «matičnom» bandu «Boilers Quartetu» s kojim nastupa po Europi kao predgrupa B. Golsona, K: Burella, te «All stars banda», u «Kvartetu Tamare Obrovac», «Kvintetu Ladislava Fidrija», «New tribeu» i projektu «Jazzy blef», a 1998. godine osniva «Trio Matije Dedića», sastavljen od jazzera iz prateće ritam sekcije «Kvarteta Tamare Obrovac», basista Žige Goloba(kojeg je danas zamjenio Mladen Baraković) i bubnjara Krune Levačića. Nastupao je u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj, Engleskoj te s A. Queenom, M. Drewom, R. Ringwoodom, B. Petrovićem, M. Murphy Bandom, Patrizijom Conte i Davidom Gazarovom. Piše glazbu za televiziju i kazalište («Zlatno tele», «Umišljeni bolesnik», «Hamlet», «The blue room»...), a bio je i česti član komercijalnijih bandova (Lidija Bajuk, Soulfingers, Divas). Godine 1998. proglašen je prema Statusu (nagrada koju profesionalci dodjeljuju profesionalcima) jazz pijanistom godine, zajedno s Nevenom Frangešom. Godine 1999. dobiva dva Porina(hrvatski Grammy) za album prvijenac svog trija «Octopussy» (Najbolji jazz album godine i najbolja jazz skladba godine-«Pictures») i nagradu Status za jazz pijanistu godine. Na Porinu 2000. dodjeljuje mu se nagrada u kategoriji najbolja jazz skladba godine-«To the lite»(koautor D. Križić). Iste godine potpisao je ekskluzivni ugovor s diskografskom kućom «Cantus» za objavljivanje svojih diskografskih izdanja s pravima za cijeli svijet. Hrvatsko društvo skladatelja dodijelilo mu je nagradu Društva za album «Octopussy» kao autoru i kao najboljem jazz debitantu hrvatske diskografije u poslijednjih desetak godina. Za diskografsku kuću «Cantus» 2000. godine objavljuje prvi samostalni album «Solo part 1», a u prosincu 2001. drugi album pod nazivom «Handwritting» za koji osvaja tri diskografske nagrade porin 2002.
U srpnju iste godine nastupa na Montreux Jazz Festivalu na solo natjecanju pijanista kao jedan od jedanaest finalista, koji su izabrani između više od 400 prijavljenih pijanista.
U prosincu 2004. godine u izdanju «Dallas musica» uz dopuštenje Cantusa objavio je album «tempera», Matija Dedić svira Gibonnija.
Edina Pličanić
voditeljica plesne radionice
Rođena je 17.2.1977.godine u Zagrebu gdje je završila gimnaziju i Srednju školu za klasični balet u klasi profesorice Silve Muradori.
Od 1994.godine članica je Baleta HNK u Zagrebu, a 2003.godine promovirana je u prvakinju baleta.
Kroz svoju karijeru surađuje sa istaknutim koreografima kao što su Milko Šparamblek,Dinko Bogdanić,Derek Dean,Vasco Welencamp,Kristof Pastor,Ted Brandsen,Martino Muller,renato zanella,Hugo Viera...
Nastupila je sa istaknutim svjetskim plesačima poput Roberta Bolle,Friedemann Vogel,Matheu Ganio,Ronald Savković...
Kao gošća umijetnica nastupila je u Bukureštu u Nacionalnoj operi u predstavi Labuđe jezero, u Seoul Ballet Theatre u predstavi Orašar , te u Palermu na gala koncertu Eleonore Abagnato.
2006.godine surađuje sa Jan Fabreom.
Dobitnica je nagrade Ana Roje za najbolju mladu balerinu u godini 2001.
Nagrada Hrvatskog Glumišta 2003. za ulogu Julije u baletu Romeo i Juilija
Nagrada Hrvatskog Glumišta 2005. za ulogu Odette i Odile u Labuđem jezeru
Nagreda Hrvatskog Glumišta 2007. za ulogu Aurore u baletu Trnoružica
Medalja grada Zagreba za umijetnička dostignuća
Tonči Vranican
voditelj novinarske radionice
Rođen 14.10.1980 u Splitu. Živim u Starom Gradu na Hvaru..Pohađao sam osnovnu školu u Sloveniji a u Zagrebu završio srednju grafičku školu u centru za osobe sa invaliditetom (Dubrava, Zagreb ).
Marinka Radež
Rodjena sam 2.9.1957 u radničkoj porodici u Jesenicama, željezarskom gradiču između Karavanka i Julijskih Alpa.
Diplomirala sam 1981 godine na Univerzi u Ljubljani sa nazivom Profesorica filozofije i komparativne književnosti.
Životna iskustva sam skupljala sa dugogodišnjim pedagoškim, novinarskim i humanitarnim radom, u Sloveniji do 1985 godine, Saveznoj republici Njemačkoj do 2003 godine, između 1993 i 1995 u Bosni i Herzegovini.
Talenat, ljubav i strast za likovni izraz sam srela 1989 godine u Koelnu. Svoj organizacijski talenat, dar i radost za rad sa djecom sam upoznala kao humanitarni radnik u Bosni i Herzegovini za vrjeme rata.
Na otok Hvar sam doselila 2003 godine, sa namjerom, da sa slikarom Marijanom Ribarićem Marinom ostvarimo pomalo utopijsku ideju Otvorenog ateliera na otoku, na kraju sela, na kraju svjeta. Otvoreni atelier Marin+Marinka je način života koji temelji na postavkama: ”Život kao umjetnost – umjetnost kao život” te ”Umjetnost je prvo i zadnje utočište čovjekove slobode.”
Stari dalmatinski posjed ”Duževi dvori” u selu Dol na Hvaru smo oživjeli i pretvorili u kreativnu umjetničku radionicu, otvoreni atelier, galeriju slika i objekata, živu biljnu apoteku te mjesto susreta najrazličitijih kultura i generacija.
U Otvorenom atelierju se več sedam godina dešavaju različite radionice, susreti umjetnika i posjetitelja sa osječajem za umjetnost, stvaralaštvo, otok i njegov ritam života.
Čitavo vreme radim sa djecom, u društvu samnom slikaju, izrađuju mozaike, modeliraju ili oslikavaju majice. 2006 smo u Otvorenom atelieru Marin+Marinka pokrenuli kreativnu radionicu ”Ko boja taj voli”. Tokom školske godine se jednom u tjednu kod mene na slikanje skupe djeca od Staroga Grada pa sve do Sučurja. Decembra 2009 sam starogradskoj djeci spontano dala ruku pri stvaranju predstave Vrtuljak deda Mraza i uhvatila se svog prvog scenskog rada, u zadovoljstvo sebi i djeci.
Likovna djelatnost u saradnji sa kazalištem mi je novi izazov a rad sa djecom najbolje utrošeno vrjeme.
Radionica animacije
Sretni smo što možemo najaviti svjetski poznate animatore iz Varaždina. Oni će tijekom mjeseca kada se voze kola sa polaznicima MGF- a proizvesti puno lijepih i za život važnih sitnica.
Tko su ONI?
HRVOJE SELEC – rođen je 20. siječnja 1984. godine u Varaždinu i apsolvent je ekonomije. S animacijom se sudario već 1991. godine kad se uključuje kao član u rad VANIME.
Tijekom osnovnoškolskog razdoblja sudjeluje u proizvodnji desetak animiranih filmova koji svi redom dobivaju prve nagrade na Reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece i mladeži.
U srednjoškolskom razdoblju počinje raditi kao suvoditelj grupe najmanjih članova VANIME. Od 2003. godine postaje službeni voditelj i tajnik udruge VANIMA. Sudjelovao je u radu animiranih sekvenci za igrani filma „Ne daj se Floki“ u suradnji sa ŠAF-om Čakovec. Pohađao je Školu medijske kulture dr. Ante Peterlić i položio seminarski prvi stupanj obrazovanja, naprednu videoradionicu za animirani film, te specijaliziranu radionicu za kameru i snimanje. Član je ASIFA-e (međunarodne udruge animatora) od 2008. godine. Poslovni je voditelj festivala VAFI, a trenutno je zaposlen u udruzi VANIMA.
SANDRA MALENICA – rođena je 30. prosinca 1980. godine u Varaždinu. Diplomirala je Filozofski fakultet u Zagrebu, smjer hrvatskog jezika i književnosti i komparativne književnosti. U rad VANIME uključuje se 1989. godine i redovite školske grupe pohađa do kraja gimnazije. U tom periodu izradila je 8 samostalnih animiranih filmova od kojih su neki, uz prve nagrade na Reviji hrvatskog filmskog videostvaralaštva djece i mladeži, bili prikazani u SAD-u, Argentini i Poljskoj. 2008. postaje voditeljica VANIME, gdje vodi godišnje grupe za animirani filma, a dosad ima za sebe i 6 radionica za animirani film. Uz nekoliko animiranih vježbi izradila je i niz namjenskih animiranih filmova, a trenutno radi na vlastitom animiranom filmu. Završila je oba seminarska stupnja u Školi medijske kulture dr Ante Peterlić, sudjelovala na radionici KKZ-a o ideje do produkcije, a od 2008. članica je ASIFA-e (međunarodne udruge animatora). Programska je voditeljica festivala VAFI, a trenutno radi i kao grafička urednica u lokalnim tjednim novinama.
Ali što je VANIMA?
VANIMA – studio animiranog filma Varaždin je udruga koja se bavi izradom animiranih filmova od 1986. godine, a glavni joj je cilj promoviranje dječjeg stvaralaštva i stvaralaštva mladih. Udruga je nagrađivana na nacionalnom ali i internacionalnom nivou, a kao rezultat toga dolazi image koji VANIMA ima ne samo na lokalnom već i na nacionalnom nivou. Godišnje kroz redovne grupe u radu udruge sudjeluje četrdesetak djece i mladih koji rade na izradi animiranog filma u klasičnoj tehnici animacije, kolaž tehnici, plastelin tehnici etc. Rezultat je produkcija desetak animiranih filmova godišnje.
Od 2005. godine udruga pokreče ljetnu radionicu animiranog filma.
Od 2010. godine VANIMA organizira
VAFI – internacionalni festival animiranog filma djece i mladih Varaždin. Iako je ove godine održan tek prvi puta, VAFI je nadmašio sva očekivanja organizatora, sudionika, gostiju i gledatelja, a grad Varaždin kao glavni pokrovitelj festivala ostaje dugoročni partner ovog hvalevrijednog projekta.